Kod mene je danas 45°C na suncu, a vi kažete da je temperatura 35°C!
Ovakve komentare često možemo čuti tokom vrelih ljetnih dana. I termometar zaista može pokazati 40°C, 45°C, pa čak i više od 50°C ako ga ostavimo izloženog direktnom suncu.
Međutim, to nije temperatura vazduha koja se koristi u zvaničnim meteorološkim mjerenjima.
Zašto?
ŠTA JE ZVANIČNA TEMPERATURA VAZDUHA?
Kada meteorološka stanica izmjeri, na primjer, 35°C, riječ je o temperaturi vazduha izmjerenoj prema propisanim meteorološkim uslovima.
Cilj takvog mjerenja jeste da termometar mjeri temperaturu okolnog vazduha, a ne koliko je Sunce zagrijalo sam termometar, zid kuće, asfalt ili neku drugu površinu.
Zbog toga se temperatura vazduha mjeri u hladu, uz odgovarajuću ventilaciju i na približno dva metra iznad tla.
Na klasičnim meteorološkim stanicama instrumenti su se postavljali u meteorološki zaklon, najčešće bijele boje, koji omogućava cirkulaciju vazduha, a instrumente štiti od direktnog Sunčevog zračenja i padavina.
Savremene automatske stanice koriste senzore sa zaštitnim radijacionim zaklonom, ali je princip isti – senzor treba što vjernije da izmjeri temperaturu vazduha, a ne zagrijavanje izazvano direktnim Sunčevim zračenjem.
ZAŠTO SE TEMPERATURA NE MJERI NA SUNCU?
Zamislite termometar ostavljen usred dvorišta direktno na julskom suncu.
Sunčevo zračenje zagrijava njegovu površinu. Termometar tada više nije pod uticajem samo temperature okolnog vazduha, već prima dodatnu energiju od Sunca.
Ako je stvarna temperatura vazduha 35°C, termometar izložen direktnom suncu može pokazivati 40°C, 45°C ili više.
Koliko će pokazati zavisi od materijala i boje termometra, jačine Sunčevog zračenja, vjetra, podloge, položaja i brojnih drugih faktora.
Zbog toga ne postoji jednostavno pravilo poput:
„Ako je u hladu 35°C, na suncu je 45°C.“
Temperatura vazduha nije jedna vrijednost u hladu, a druga na suncu. Vazduh oko nas može imati približno istu temperaturu, ali se predmeti i površine izloženi direktnom Sunčevom zračenju mogu zagrijati mnogo više.
ŠTA ONDA OSJEĆAMO NA SUNCU?
Tu nastaje zanimljiva razlika.
Ako meteorološka stanica pokazuje 35°C, čovjek koji stoji na jakom suncu može imati osjećaj da je izložen mnogo većoj vrućini.
Sunčevo zračenje direktno zagrijava naše tijelo, dok na osjećaj vrućine dodatno utiču vlažnost vazduha i vjetar.
Zato 35°C u hladu ne znači da će nam isto biti ispod drveta i na užarenom gradskom trgu bez imalo hlada.
ASFALT MOŽE BITI MNOGO TOPLIJI OD VAZDUHA
Još veće vrijednosti mogu imati površine.
Asfalt, lim, krovovi, beton i unutrašnjost automobila izloženog Suncu mogu se zagrijati daleko iznad temperature vazduha.
Ako meteorološka stanica mjeri 35°C, to ne znači da asfalt ispod nas takođe ima 35°C.
Tamna površina izložena jakom ljetnom Suncu može biti mnogo toplija.
Upravo zato meteorološki senzor ne postavljamo nekoliko centimetara iznad užarenog asfalta – takvo mjerenje ne bi bilo uporedivo sa standardnim meteorološkim mjerenjima.
A ŠTA JE SA TERMOMETROM U AUTOMOBILU?
Automobili uglavnom mjere spoljašnju temperaturu pomoću senzora smještenog tako da bude što manje izložen direktnom zagrijavanju motora i Sunca.
Ipak, naročito nakon što automobil dugo stoji na suncu ili na zagrijanom asfaltu, očitanje može privremeno odstupati od temperature izmjerene na meteorološkoj stanici.
Zato podatak sa automobila nije zamjena za standardno meteorološko mjerenje.
ZAŠTO SU PRAVILA MJERENJA TOLIKO VAŽNA?
Kada bismo jedan termometar stavili na balkon, drugi na asfalt, treći uz zid kuće, a četvrti ispod drveta, mogli bismo istovremeno dobiti potpuno različite vrijednosti.
Koja je onda temperatura vazduha?
Upravo zbog toga postoje standardizovani uslovi mjerenja.
Kada meteorološke stanice koriste uporedive metode, možemo porediti temperaturu između Banjaluke, Bijeljine, Foče, Trebinja ili bilo kojeg drugog mjesta, ali i pratiti kako se klima mijenjala kroz decenije.
ZATO 35°C U PROGNOZI NE ZNAČI „35°C NA SUNCU“
Kada u prognozi pročitate da će maksimalna temperatura biti 35°C, misli se na temperaturu vazduha mjerenu u standardizovanim uslovima, zaštićeno od direktnog Sunčevog zračenja.
Vaš termometar na osunčanom balkonu možda će u isto vrijeme pokazati 43°C.
Termometar na automobilu možda nešto drugo.
A asfalt ispod vaših nogu može biti još mnogo topliji.
Sva ta mjerenja mogu opisivati različite uslove, ali nisu isto što i standardna meteorološka temperatura vazduha.
Zato, kada naredni put čujete:
„Ma kakvih 35°C, kod mene termometar pokazuje 47°C!“
moguće je da oba podatka imaju svoje objašnjenje – samo ne mjere istu stvar na isti način.