Odgovor za sve koji misle da se temperature kriju

Svakog ljeta, kada zvanična meteorološka mjerenja pokažu 36°C ili 37°C, na društvenim mrežama ponavlja se ista rasprava:

“Ma kakvih 37°C, moj termometar na balkonu pokazuje 45°C!”

Ili:

“Kriju pravu temperaturu da ne bi proglašavali vanredno stanje.”

Međutim, postoji ogromna razlika između temperature vazduha i temperature koju pokazuje termometar izložen direktnom Sunčevom zračenju.

Upravo zbog toga meteorološke stanice temperaturu mjere u hladu, prema međunarodnim standardima koji važe u cijelom svijetu.

Ali šta bi se zaista dogodilo kada bi temperatura vazduha u Republici Srpskoj bila 45°C u hladu?

Organizam bi bio pod ogromnim opterećenjem

Prosječna temperatura ljudskog tijela iznosi oko 36,5–37°C.

Kada temperatura vazduha dostigne 45°C, okolina postaje toplija od našeg tijela. Tada organizam više ne može da se hladi predavanjem toplote vazduhu, već se gotovo u potpunosti oslanja na isparavanje znoja.

Ako znojenje nije dovoljno, unutrašnja temperatura tijela počinje da raste.

Vlažnost vazduha dodatno pogoršava situaciju

Znoj hladi tijelo samo ako može da ispari sa kože.

Tokom ljeta u mnogim krajevima Republike Srpske, posebno u Semberiji, Posavini i dolinama rijeka, vlažnost vazduha često je povišena.

Kada se spoje veoma visoka temperatura i velika vlažnost, isparavanje znoja postaje znatno manje efikasno.

Organizam tada mnogo teže održava normalnu tjelesnu temperaturu, pa raste rizik od toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.

Ako unutrašnja temperatura tijela poraste iznad približno 40–41°C, može doći do ozbiljnih oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih organa. Bez hitne medicinske pomoći, toplotni udar može imati veoma ozbiljne posljedice.

Srce radi pod velikim opterećenjem

Da bi rashladilo organizam, srce mora ubrzano pumpati krv prema koži.

Zbog toga se povećavaju puls i opterećenje kardiovaskularnog sistema.

Za starije osobe, hronične bolesnike, malu djecu i osobe sa srčanim oboljenjima, dugotrajan boravak na stvarnih 45°C predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik, posebno bez klimatizovanog prostora i dovoljnog unosa tečnosti.

Zašto automobil pokazuje 45°C?

Ovdje nastaje najveća zabuna.

Ako je zvanična temperatura vazduha 37°C, površina automobila, asfalta ili tamnog krova može se zagrijati na više od 60°C.

Senzor temperature na automobilu često je pod uticajem zagrijanog vazduha iznad asfalta, toplote limarije ili direktnog Sunčevog zračenja, zbog čega može prikazivati znatno veću vrijednost od stvarne temperature vazduha.

To ne znači da meteorološka stanica griješi.

Jednostavno, ne mjere istu stvar.

A šta kada bi kod nas zaista bilo 45°C?

Ako bi zvanična temperatura vazduha zaista dostigla 45°C u hladu, površine izložene direktnom Suncu zagrijavale bi se mnogo više.

Unutrašnjost parkiranog automobila mogla bi dostići 70°C ili više, dok bi temperatura volana, komandne table i metalnih dijelova bila dovoljna da izazove opekotine pri dodiru. Plastika u pojedinim vozilima mogla bi omekšati ili se deformisati, a boravak u takvom automobilu bez klimatizacije vrlo brzo bi postao opasan po život.

Kako meteorolozi mjere temperaturu?

Zvanična temperatura vazduha mjeri se u meteorološkom zaklonu ili posebnom zaštitnom radijacionom kućištu.

Senzor se nalazi oko 2 metra iznad tla, zaštićen je od direktnog Sunčevog zračenja i padavina, ali je istovremeno dobro provjetren kako bi mjerio isključivo temperaturu okolnog vazduha.

Na isti način mjere se temperature u Banjoj Luci, Bijeljini, Trebinju, Beogradu, Zagrebu, Berlinu ili Njujorku.

Zahvaljujući tome moguće je porediti meteorološke podatke iz cijelog svijeta.

Zašto su 45°C mnogo češći u Africi i Aziji?

Temperature od 45°C u hladu najčešće se bilježe u pustinjskim i veoma sušnim područjima sjeverne Afrike, Bliskog istoka i dijelovima Azije. U tim krajevima vazduh je znatno suvlji, Sunčevo zračenje intenzivnije, a oblačnost rijetka, što omogućava ekstremno zagrijavanje vazduha.

Kod nas je klima drugačija. Ljeti je vazduh uglavnom vlažniji, pa i pri temperaturama od 37 do 39°C organizam trpi veliko opterećenje. Upravo zbog povećane vlažnosti znoj teže isparava, tijelo se sporije hladi, a osjećaj vrućine često je mnogo izraženiji nego što pokazuju zvanična mjerenja.

Zbog toga se temperature od 45°C i više kod nas javljaju veoma rijetko, ali to ne znači da su temperature od 37 do 39°C bezopasne. Naprotiv, uz visoku vlažnost vazduha mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje.

Zaključak

Kada u prognozi pročitate da će maksimalna temperatura biti 37°C, riječ je o stvarnoj temperaturi vazduha, izmjerenoj prema međunarodnim meteorološkim standardima.

Vaš termometar na balkonu, automobilu ili direktnom suncu može pokazivati 45°C ili više, ali on mjeri zagrijavanje samog uređaja i njegove okoline, a ne temperaturu vazduha.

Upravo zato dvije različite vrijednosti mogu biti potpuno tačne — samo predstavljaju dvije različite stvari. Zato 45°C ostavimo Sahari, Bliskom istoku i dijelovima Azije, a zvanične meteorološke podatke prepustimo instrumentima koji temperaturu mjere prema pravilima koja važe u cijelom svijetu.