Piše: VURS Tim / Kategorija: Agro savjeti
Mart je ključni mjesec za sve ratare u Republici Srpskoj. Dok se ravnice Semberije i Lijevča polako bude, pšenica ulazi u fazu kada joj je hrana najpotrebnija. Međutim, bacanje vještačkog đubriva “napamet” bez praćenja prognoze može biti bacanje para u vjetar.
1. Prva i druga prihrana: Razlika je u tajmingu
Većina naših domaćina je prvu prihranu već obavila, ali druga prihrana (obično krajem marta ili početkom aprila) je ta koja određuje broj zrna u klasu.
- Savjet: Drugu prihranu planirajte neposredno prije najavljenih blagih padavina. Kiša će “rastopiti” granule i spustiti azot direktno do korijena.
- Oprez: Izbjegavajte bacanje đubriva ako se najavljuju pljuskovi i velike vode, jer će kiša isprati skupi azot u dublje slojeve gdje ga pšenica ne može dohvatiti.
2. Izbjegavajte mrazne jutra
Iako je azot neophodan, izbjegavajte prihranu ako su najavljeni jaki jutarnji mrazevi.
- Problem: Biljka koja je pod stresom od mraza ne može efikasno da usvoji hranu, a hodanje mehanizacije po smrznutom ili previše vlažnom zemljištu sabija tlo i oštećuje korijenov sistem.
3. Vizuelni pregled: Šta vam pšenica govori?
Ako primijetite da su vrhovi listova žućkasti, to je jasan znak da pšenici fali azota ili da je previše vlage u zemljištu “ugušilo” korijen.
3 Najveće greške kod proljećne prihrane:
- Prevelika doza odjednom: Bolje je prihranu podijeliti u dva puta nego baciti sve odjednom. Biljka ne može da “pojede” previše azota odjednom, pa se višak bespovratno gubi.
- Zanemarivanje korova: Ako ne suzbijete korov na vrijeme, on će pojesti dobar dio đubriva koji ste namijenili pšenici.
- Nepraćenje meteo-alarma: Vjetar jači od 5 m/s može potpuno poremetiti ravnomjerno rasipanje đubriva, što rezultira “šarenom” njivom.